Zakon o stečaju

Član 114.
Konačna lista o svim prijavama potraživanja sačinjava se na ispitnom ročištu.
Na ispitno ročište se poziva stečajni upravnik i poverioci, a može se pozvati i stečajni dužnik, kao i lica koja su obavljala poslove kod stečajnog dužnika, a mogu da pruže podatke o postojanju i visini potraživanja, kao i revizori koji su vršili pregled poslovanja stečajnog dužnika.
Ispitno ročište će se održati i ako mu ne prisustvuju svi poverioci koji su prijavili svoja potraživanja.
Poverioci mogu osporavati prijavljena potraživanja drugih poverilaca. Ako poverioci nisu osporavali potraživanja drugih poverilaca u propisanom roku, to ne mogu učiniti u kasnijem postupku.
Medijacija

Član 115.
Poverilac osporenog potraživanja, odnosno stečajni upravnik uz saglasnost odbora poverilaca, može predložiti rešavanje spornog odnosa putem medijacije, u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak medijacije.
Ukoliko do zaključenja ispitnog ročišta postoji saglasnost stečajnog upravnika i odbora poverilaca, odnosno poverioca osporenog potraživanja, o rešenju spornog potraživanja putem medijacije, stečajni sudija će sporne prijave izdvojiti iz liste potraživanja.
Postupak medijacije može trajati najduže 30 dana od dana zaključenja ispitnog ročišta, u kom roku je stečajni upravnik dužan da obavesti stečajnog sudiju o rezultatu sprovedenog postupka.
Izuzetno, u opravdanim slučajevima, na saglasan predlog svih učesnika u postupku posredovanja, stečajni sudija može odobriti produženje roka iz stava 3. ovog člana, a najduže do isteka roka od 60 dana od dana zaključenja ispitnog ročišta.
Poverilac koji je po sprovedenom postupku medijacije, utvrdio svoje potraživanje, ima pravo da traži da se uvrsti u listu utvrđenih potraživanja u skladu sa ovim zakonom.
Poverilac osporenog potraživanja koje po isteku roka iz st. 3. i 4. ovog člana nije utvrđeno u sprovedenom postupku medijacije stiče status poverioca osporenog potraživanja.
Utvrđena potraživanja

Član 116.
Potraživanje se smatra utvrđenim ako nije osporeno od strane stečajnog upravnika ili od strane poverilaca do zaključenja ispitnog ročišta.
Stečajni sudija će usvojiti konačnu listu na osnovu liste potraživanja koju je sastavio stečajni upravnik i na osnovu izmena unetih na ročištu. Konačna lista sadrži podatke o svim prijavljenim potraživanjima, o tome ko ih je osporio i u kom iznosu su utvrđena, odnosno osporena, kao i potraživanja o kojima će biti donet zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraživanja .
Na osnovu konačne liste iz stava 2. ovog člana stečajni sudija donosi zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraživanja.
Zaključak o listi utvrđenih i osporenih potraživanja dostavlja se stečajnom upravniku i svakom stečajnom poveriocu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda.
Konačna lista kojom se utvrđuje potraživanje i njegov isplatni red obavezujuća je za stečajnog dužnika i za sve stečajne poverioce.
Zaključak iz stava 3. ovog člana dostavlja se stečajnom upravniku i svakom stečajnom poveriocu čije je potraživanje osporeno i koji je upućen na parnicu i objavljuje se na oglasnoj tabli suda.
Stečajni poverilac koji dokaže svoje potraživanje u parnici na koju je upućen, ima pravo da traži ispravljanje konačne liste utvrđenih potraživanja.
Osporena potraživanja

Član 117.
Poverilac čije je potraživanje osporeno upućuje se na parnicu radi utvrđivanja osporenog potraživanja, koju može da pokrene u roku od osam dana od dana prijema zaključka iz člana 116. ovog zakona, odnosno od dana isteka roka za medijaciju u skladu sa članom 115. ovog zakona.
Poverilac koji je osporio potraživanje drugog poverioca priznato od strane stečajnog upravnika, upućuje se na parnicu, u skladu sa stavom 1. ovog člana. Osporeno potraživanje smatra se priznatim ako poverilac koji je osporio potraživanje drugog poverioca ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku.
Poverilac koji je upućen na parnicu dužan je da o pokretanju parnice odnosno o nastavku prekinute parnice obavesti postupajućeg stečajnog sudiju u roku od 15 dana od dana pokretanja ili nastavka parnice.
Ako poverilac iz stava 1. ovog člana ne obavesti stečajnog sudiju o pokretanju parnice, odgovoran je za troškove i štetu prouzrokovanu propuštanjem.
U slučaju osporavanja potraživanja prijavljenih na osnovu izvršne isprave stečajni sudija zaključkom upućuje stečajnog upravnika ili poverioca koji je osporio potraživanje na parnicu u skladu sa stavom 1. ovog člana. Osporeno potraživanje smatra se priznatim ako stečajni upravnik ili poverilac ne pokrene parnicu u zakonom propisanom roku.
Postupak o osporenom potraživanju

Član 118.
Ako u trenutku otvaranja stečajnog postupka teče parnica o potraživanju, stečajni upravnik će preuzeti parnicu u stanju u kom se ona nalazi u trenutku otvaranja stečajnog postupka.
Ako se parnica iz stava 1. ovog člana ne vodi pred stečajnim sudom, sud pred kojim se vodi parnica će prekinuti postupak, a po stavljanju predloga za nastavak postupka oglasiće se nenadležnim i predmet ustupiti stečajnom sudu. Protiv rešenja o ustupanju predmeta nije dozvoljena žalba.
Pravnosnažna odluka o osporenom potraživanju ima dejstvo prema stečajnom dužniku i prema svim poveriocima stečajnog dužnika.
Odluka doneta po vanrednom pravnom leku nema dejstvo prema poveriocima u pogledu isplata primljenih na osnovu rešenja o glavnoj deobi.

VIII. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEČAJNOG DUŽNIKA

Opšti uslovi

Član 119.
Pravne poslove i druge pravne radnje zaključene odnosno preduzete pre otvaranja stečajnog postupka, kojima se narušava ravnomerno namirenje stečajnih poverilaca ili oštećuju poverioci, kao i pravne poslove i druge pravne radnje kojima se pojedini poverioci stavljaju u pogodniji položaj (u daljem tekstu: pogodovanje poverilaca), mogu pobijati stečajni upravnik, u ime stečajnog dužnika i poverioci, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Propuštanje zaključenja pravnog posla odnosno propuštanje preduzimanja radnje, u pogledu pobijanja, izjednačava se sa pravnim poslom odnosno sa pravnom radnjom.
Pobijati se mogu i pravni poslovi, pravne i procesne radnje na osnovu kojih je doneta izvršna isprava ili koje su preduzete po osnovu izvršne isprave ili u postupku prinudnog izvršenja, ako ispunjavaju uslov iz stava 1. ovog člana. Ako zahtev za pobijanje bude usvojen, prestaje dejstvo izvršne isprave prema stečajnoj masi.
Pobijanje se može vršiti od dana otvaranja stečajnog postupka do dana održavanja ročišta za glavnu deobu.
Uobičajeno namirenje

Član 120.
Pravni posao ili druga pravna radnja preduzeti u poslednjih šest meseci pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, kojima se jednom poveriocu pruža obezbeđenje ili daje namirenje na način i u vreme koji su u skladu sa sadržinom njegovog prava (u daljem tekstu: uobičajeno namirenje), mogu se pobijati ako je u vreme kada su preduzeti stečajni dužnik bio nesposoban za plaćanje, a poverilac je znao ili morao znati za njegovu nesposobnost plaćanja.
Pravni posao ili druga pravna radnja uobičajenog namirenja mogu se pobijati i kada su preduzeti posle podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, ako je poverilac znao ili je morao znati da je stečajni dužnik nesposoban za plaćanje ili je znao da je podnet predlog za pokretanje stečajnog postupka.
Smatraće se da je poverilac znao ili morao znati za nesposobnost plaćanja stečajnog dužnika ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv način može zaključiti da postoji nesposobnost plaćanja, odnosno da je stavljen predlog za pokretanje stečajnog postupka.
Za lice koje je bilo povezano sa stečajnim dužnikom u vreme preduzimanja pravnog posla ili druge pravne radnje smatra se da je znalo ili moralo znati za nesposobnost za plaćanje ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka.
Neubičajeno namirenje

Član 121.
Pravni posao ili pravna radnja kojima se jednom poveriocu pruža obezbeđenje ili daje namirenje koje on uopšte nije imao pravo da traži ili je imao pravo da traži ali ne na način i u vreme kada je preduzeto, mogu se pobijati ako su preduzeti u poslednjih dvanaest meseci pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Neposredno oštećenje poverilaca

Član 122.
Pravni posao ili pravna radnja stečajnog dužnika kojim se poverioci neposredno oštećuju može se pobijati ako je: 1)
preduzet u poslednjih šest meseci pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, a u vreme zaključenja posla stečajni dužnik je bio nesposoban za plaćanje i ako je saugovarač stečajnog dužnika znao za njegovu nesposobnost plaćanja; 2)
posao zaključen posle podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka, a saugovarač stečajnog dužnika je znao ili je morao znati da je stečajni dužnik nesposoban za plaćanje ili da je stavljen predlog za pokretanje stečajnog postupka;
3) u pitanju preduzimanje ili propuštanje preduzimanja pravne radnje stečajnog dužnika kojom on gubi neko svoje pravo ili zbog koje on to pravo više ne može ostvariti, a radnja je preduzeta ili propuštena u poslednjih šest meseci pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Smatraće se da je saugovarač znao ili je morao znati za nesposobnost plaćanja stečajnog dužnika ili za predlog za pokretanje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se na nesumnjiv način može zaključiti da postoji nesposobnost plaćanja, odnosno da je podnet predlog za pokretanje stečajnog postupka.
U slučaju iz stava 1. ovog člana shodno se primenjuju odredbe člana 120. st. 3. i 4. ovog zakona.
Namerno oštećenje poverilaca

Član 123.
Pravni posao odnosno pravna radnja zaključeni odnosno preduzeti u poslednjih pet godina pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka ili posle toga, sa namerom oštećenja jednog ili više poverilaca, mogu se pobijati ako je saugovarač stečajnog dužnika znao za nameru stečajnog dužnika. Znanje namere se pretpostavlja ako je saugovarač stečajnog dužnika znao da stečajnom dužniku preti nesposobnost plaćanja i da se radnjom oštećuju poverioci.
Poslovi i radnje bez naknade ili uz neznatnu naknadu

Član 124.
Pravni posao i pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu mogu se pobijati ako su zaključeni odnosno preduzeti u poslednjih pet godina pre podnošenja predloga za pokretanje stečajnog postupka.
Ne mogu se pobijati uobičajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao ni darovi učinjeni iz zahvalnosti niti izdvajanja u humanitarne svrhe, pod uslovom da su u vreme kada su učinjeni bili srazmerni finansijskim mogućnostima stečajnog dužnika i uobičajeni za privrednu granu kojoj stečajni dužnik pripada.
Odricanje od nasledstva smatra se pravnom radnjom stečajnog dužnika bez naknade.
Povezana lica

Član 125.
Povezanim licima stečajnog dužnika u smislu ovog zakona smatraju se:
1) direktor, član organa upravljanja ili organa nadzora stečajnog dužnika;
2) član stečajnog dužnika koji za njegove obaveze odgovara celokupnom svojom imovinom;
3) član ili akcionar sa značajnim učešćem u kapitalu stečajnog dužnika;
4) pravno lice koje stečajni dužnik kontroliše u smislu zakona kojim se uređuju privredna društva;
5) lica koja zbog svog posebnog položaja u društvu imaju pristup poverljivim informacijama ili imaju mogućnost da se upoznaju sa finansijskim stanjem stečajnog dužnika;
6) lice koje je faktički u poziciji da vrši značajniji uticaj na poslovanje stečajnog dužnika;
7) lice koje je srodnik po krvi u pravoj liniji bez obzira na stepen ili u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, srodnik po tazbini do drugog stepena srodstva ili bračni drug fizičkih lica iz tač. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog člana.
Nemogućnost pobijanja